Ovo je dijeta koju preporučuju mnogi liječnici i stručnjaci, između ostalih dr Datis Kharrazian, autor bestsellera The Thyroid Book i The Brain Book i Sarah Ballantyne, PhD, autorica knjige The Paleo Approach – Reverse Autoimunne Disease and Heal Your Body i web stranice The Paleo Mom.
Autoimune bolesti i propusna crijeva zatvaraju vas u začarani krug
Osobe koje pate od autoimunih bolesti (Hashimoto, hipotireoza, hipertireoza, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, dijabetes tip 2, multipla skleroza i mnoge, mnoge druge) uvijek imaju problema s crijevima. Autoimune bolesti ne mogu se razviti ako crijeva nisu propusna, jer upravo propusna crijeva propuštaju u krvotok komponente koje provociraju imunološke reakcije. Što je autoimuna bolest ozbiljnija, to su ozbiljniji problemi s crijevima, i obrnuto. Začarani krug u kojem propusna crijeva rasplamsavaju autoimunu bolest, koja i dalje oštećuje crijevni zid, stalno se ponavlja.
Dijeta za autoimune bolesti je dijeta za oporavak crijeva. Cilj je ukloniti sve namirnice koje sadrže komponente koje djeluju inflamatorno i kao okidač na imunološki sustav, koje doprinose prekomjernom razmnožavanju kvasnih gljivica te doprinose stvaranju propusnih crijeva. Dijeta omogućuje smirivanje upalnih procesa, smanjivanje proizvodnje autoantitijela i iscjeljivanje crijeva. Dijeta je vrlo jednostavna ali i stroga, uzimanje najmanje količine neke namirnice koja nije dozvoljena može isprovocirati imunološku reakciju, dovesti do upale i rasplamsavanja same autoimune bolesti.
Dijeta omogućuje smirivanje upalnih procesa, smanjivanje proizvodnje autoantitijela i iscjeljivanje crijeva.
Dijeta je djelotvorna sama po sebi, ali da bi oporavak bio učinkovitiji i brži, trebao bi vas pratiti kvalificirani liječnik funkcionalne medicine (ako nađete takvoga) koji razumije povezanost između crijeva, mozga, imunološkog i endokrinog sustava.
Što se jede?
(Jede se uglavnom sve što su jeli naši preci kroz veći dio ljudske povijesti, a ne jede se uglavnom ništa što dolazi iz tvornica i industrijskog uzgoja – logično). Naravno ako ste alergični ili imate intoleranciju na neku namirnicu, nećete je jesti samo zato što je na listi, to je jasno.
Povrće, uglavnom sve vrste, osim povrća iz grupe Solanaceae – nightshades (rajčica, paprika, patliđan i krumpir) i osim ako vas neke vrste povrća napuhuju – te ne jedite. Povrće bi trebalo biti organsko, koje nije tretirano toksičnim sredstvima. Npr: kupus, brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, tikva (bundeva), masline, zelena salata, endivija, matovilac, krastavci, rotkvica, koromač, celer, luk, poriluk, češnjak, cikla, čičoka, koraba, mrkva, pastrnjak, repa, crna rotkva, batat.
Fermentirana hrana: kiseli kupus, kimchi, ukiseljeni đumbir, fermentirani krastavci, jogurt od kokosovog mlijeka, kombucha, vodeni kefir i sl. U prodavaonicama nećete naći pravu fermentiranu hranu pa je morate napraviti sami. Potražite na internetu informacije kako prirediti fermentirane namirnice anaerobno (bez kisika, u zatvorenim posudama) jer one ne sadrže histamine kao namirnice fermentirane aerobno (otvorene, uz prisustvo zraka) na koje mnogi ljudi reagiraju.
Meso, perad, riba. Birajte divlju ribu iz mora (ne iz uzgajališta) s niskim sadržajem žive (npr tuna ima dosta žive, a najmanje je imaju sitne ribe, kao npr srdele). Birajte perad iz slobodnog uzgoja i meso pašnih životinja, izbjegavajte industrijsko meso koje sadrži antibiotike i hormone. Jedite iznutrice i životinjske masnoće. Da biste pronašli pravo meso pašnih životinja i slobodne peradi, potražite lokalne GSR-ove (Grupe Solidarne Razmjene) ili potražite infomacije na stranici Mudre Predaje.
Voće niskog glikemijskog indeksa (osim ako vas neke vrste voća napuhuju – te ne jedite). Voće bi trebalo biti organsko, koje nije tretirano toksičnim sredstvima. Npr: avokado, šumsko (bobičasto) voće kao maline, borovnice, kupine, jagode, trešnje, zatim citrusno voće kao limun, grejp, mandarina, te drugo sezonsko voće.
Kokos: kokosovo ulje, kokosov maslac, kokosovo vrhnje, kokosovo mlijeko, kokosove pahuljice (ribani kokos), kokosovo brašno, jogurt od kokosovog mlijeka.
Začinsko bilje: bosiljak, korijander, đumbir, vlasac, metvica, timjan, mažuran, ruzmarin, origano, peršin, đumbir, prava morska sol, papar, kurkuma.
Ostalo: jabučni ocat, biljni čajevi, maslinovo ulje.
Što se ne jede?
Šećer i sve što sadrži šećer, agavin sirup, fruktozni glukozni sirup, kukuruzni sirup, ječmeni slad, rižin slad, javorov sirup, melasa, med, kokosov šećer, slatkiši, kolači, keksi, peciva, biskviti, bomboni, čokolada, marmelada, industrijski deserti, puding, nutela i sl, kupovni sokovi i svi zaslađeni napitci, voćni jogurti.
Voće s visokim glikemijskim indeksom: banane, konzervirano voće, suho voće, mango, ananas, lubenica.
Žitarice i brašno žitarica – sve vrste, glutenske, bezglutenske i pseudožitarice: pšenica, raž, ječam, pir (spelt), kamut, zob, proso, riža, kukuruz, heljda, amaranth, quinoa, komercijalni bezglutenski proizvodi, kus-kus, bulgur, palenta (žganci), kokice (popcorn), rižini keksi, pšenične klice, mekinje, pahuljice za doručak, cornflakes, müsli, žitne/zobene kašice, griz, čokolino, medolino i sl., tjestenina, kruh, peciva, krekeri, pizza, kroasani, krafne i sl., svi pekarski proizvodi od brašna žitarica, zobena, sojina, rižina i druga zamjenska mlijeka od žitarica.
Orašasti plodovi i sjemenke (badem, lješnjak, orah, pekan, makadamia, lanene, suncokretove, sezamove, bučine sjemenke).
Prerađevine koje sadrže skriveni gluten: gotovi umaci i dresinzi, buljoni, pivski kvasac, mješavine začina, emulgatori, stabilizatori, punila, gume za žvakanje, hrenovke, hidrolizirani biljni proteini, kečap, soja umak, salame, modificirani škrob, mononatrijum glutaminat, kava "3 u 1" i sl.
Mliječni proizvodi: kravlje, ovčje, kozje mlijeko i sirevi, maslac, vrhnje, jogurt.
Jaja.
Mahunarke (grahorice): suhi grah, slanutak, leća, kikiriki, grašak, soja.
Soja: sojino mlijeko, miso, tofu, tempeh, sojin protein (u prerađevinama), soja umak.
Margarin i industrijska ulja: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo ulje.
Gljive.
Alkohol.
Kava.
Povrće nightshades (Solanaceae): krumpir, rajčica, patliđan, paprika, crvena paprika u prahu, kajen papar, papričice, tabasco umak, umak od rajčice, koncentrat rajčice.
Ostalo: procesirana hrana, industrijski suhomesnati proizvodi, hrana iz konzervi, tuba, tetrapaka, kutija, vrećica, plastike.
-------------------------
Mnoge osobe s autoimunim bolestima izbacile su gluten iz prehrane i nije im bilo bolje. Pa su zaključili da nije do glutena. Greška. Gluten zaista jeste problem (prvi i najveći) ali je također problem i unakrsna reakcija na druge slične komponente u drugim namirnicama. Sve žitarice i sve mahunarke sadrže proteine na koje reagiramo ako smo osjetljivi na gluten. Isto je sa mliječnim proteinom kazeinom. Unakrsna reakcija može biti i na orašaste plodove, jaja, kavu...
Ovakva eliminacijska dijeta najbolji je način da otkrijete na koje namirnice ste osjetljivi a na koje ne. Nakon jednog perioda stroge dijete, kad ste već osjetili poboljšanje odnosno povlačenje simptoma svoje bolesti, možete pokušati polako uvoditi namirnice s zabranjene liste i pratiti da li će vam izazvati reakciju. Stvar je vrlo individualna i listu namirnica koje jedete morate sami prilagoditi sebi.
Članak je izvod iz knjige: Sarah Ballantyne, PhD, Dr Datis Kharrazian: Autoimmunity "AIP Friendly” recepti - Paleo recepti bez jaja, orašastih plodova i mliječnih proizvoda
Izvor: Istine i laži o hrani
Comments powered by CComment