Oko 25% svjetske populacije pati od metaboličkog sindroma. Svjetska zdravstvena organizacija problem povećanja broja pretilnih osoba naziva je globalnom epidemijom. 1,5 milijarde odraslih pretilih osoba ima 5 puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, i 300%veću vjerojatnost da će imati srčani ili moždani udar. Saznajmo više o tome što se to u nama i sa nama događa.
Mršavljenje je kompleksan zadatak
Od 1980. do 2008., pretilost se više nego udvostručila unatoč neznatnim promjenama u prehrambenim navikama u istom razdoblju. Patogeneza debljine je daleko kompleksnija od opće prihvaćene paradigme o neravnoteži između unosa i potrošnje energije. Masne stanice, adipociti, su začuđujuće složene i metabolički aktivne, te se od nedavno shvaćaju kao endokrini organ s više desetaka hormona, peptida, enzima i metabolita koji sudjeluju u kontroli tjelesne težine. Genetika ima odlučujući utjecaj u 40-70% slučajeva pretilosti, a ostatak čine izvanjski (egzogeni) čimbenici (tjelesna aktivnost/neaktivnost, prehrana, stres...). Drugim riječima, ako postoji genetska sklonost debljanju, svaki nepovoljan izvanjski čimbenik (stres, sjedenje..) potaknut će skladištenje masnoće i uzrokovati debljanje. I obrnuto, ako ste rođeni kao tvigi, najvjerojatnije ćete sva životna razdoblja, bure i oluje proći s istom kilažom. Stoga je mršavljenje prije svega borba s mrežom gena, hormona i enzima u koju smo uhvaćeni i koju trebamo raspetljati.
