Kada je dvije i pol tisuće godina prije nove ere starogrčki filozof i mudracAtenagoras uzviknuo pred ogromnom ljudskom masom ispred Agore:" Ljudi, ljudi ... ne tražite zdravlje u bogova, ono je u našim rukama!", ili "samo" prije 2000 godina prije nove ere, kada je Klaudije Galien dokazivao: "Najbolji lijek kojeg nam je priroda dala – je kretanje i rad!" ili veliki graditelj, a kasnije i vladar Hadrijan, na početku naše ere tvrdio: "Svaka je sreća remek djelo, proistekla iz našeg uma i tjelesnog rada!", bili su sasvim u pravu, kao i u današnje doba kada svaki liječnik koji liječi bilo kakvu bolest ustvrđuje:
"Vježbajte, krećite se, pomoći ćete samima sebi!"
No pogledajmo malo oko sebe i vidjet ćemo sve bolju i savršeniju tehnologiju koja nam "navodno" pomaže u smanjenju rada, ne samo na radnom mjestu, već i u kuhinji ili na ulici. Danas najčešće suvremenog čovjeka opisuju kao biće koje ima četiri kotača, jaki motor i tek nešto razumniju glavu s vrlo iznerviranim moždanim vijugama, koje sve upornije neprestano traže uporište za što udobnije sjedenje, kako bi pomogao svojem zakržljalom tijelu s vrlo slabim kostima i neaktivnim mišićima u održavanju podivljale dinamike modernog doba! No srećom, ipak se kod nekih ljudskih jedinki budi glas razuma iskonske spoznaje, da je naš lokomotorni aparat stvoren za kretanje, a ne za uništavanje vlastitih tjelesnih stanica, koje ako se ne hrane kisikom i kretanjem, ubrzano umiru.
Gotovo svakodnevno čujemo pojam rekreacija, ili rekreirat ćemo se, što znači mi ćemo sebe ponovno stvarati-kreirati, a jedan vid rekreacije je športska ili kineziološka rekreacija. Zašto športska? Zato jer niz vježbi ili igara uzimamo iz športa. I dok u športu najčešće vježbamo, treniramo ili se natječemo radi rezultata, rekorda ili osvajanja prvih mjesta, u športskoj rekreaciji mi vježbamo radi boljeg zdravlja, bolje sposobnosti i kvalitetnijeg života. Dakle, rekreacija predstavlja cjelokupnu aktivnost čovjeka izvan radnog procesa, izabranu po vlastitoj želji, a pozitivno usmjerenu razvoju cjelokupne čovjekove osobnosti! Gledajući stručno, rekreaciju sistematiziramo u pet područja u kojima se može čovjek rekreirati i što najlakše ostvarujemo u trećoj životnoj dobi!
- Na prvom mjestu je to područje kulture sa svih sedam grana umjetnosti.
- Na drugom su mjestu društveno-zabavne aktivnosti, kao što su pjevanje, plesanje, razne društvene igre, kartanje i naravno, nisu na granici umjetnosti!
- Na trećem mjestu su sakupljačke i tehničke aktivnosti te primijenjena umjetnost. To su razni hobiji, potom izrada predmeta iz različitih materijala, a nisu umjetničke vrijednosti!
- Četvrto područje je najzastupljenije, a to je područje fizičke kulture, u kojem primjenjujemo u rekreativne svrhe sve pojavne oblike športa. Od elementarnih vještina hodanja, trčanja, skokova, bacanja, plivanja, gimnastike, biciklizma, planinarstva, sposobnosti obrane, do svih igara s loptom ili bez nje.
- I na kraju imamo aktivnosti u prirodi, kao što su hodanja, branja gljiva, ljekovitog bilja, cvijeća, slikanje i slično.
U današnje se vrijeme najviše rekreiraju Amerikanci, koji su prvi među svima shvatili, da ono što pruža najnovija moderna tehnologija, da to i ponajprije ubija čovječji organizam. Stoga i ne čudi, da se 2/3 Amerikanaca (cca 50 milijuna) sve više i sve češće bavi rekreacijom u svrhu očuvanju zdravlja i intelektualnih sposobnosti, a u zadnjih 30-ak godina u stopu ih prate stanovnici bogatijih europskih zemalja, Japana, Australije i drugih.
I u nas se nazire sve veći bijeg ljudi u prirodu, što nalaže nužnost urbanizacije, odnosno t r i a s (tri osnovna faktora), koji dovode čovjeka do poremećaja:
• faktor nekretanja,
• faktor povećane nervne napetosti,
• prekomjerne kalorije.
Da bi svi mi prevladali ovakvo beznadno stanje, prihvaćamo ponude koje nam je podastrijela nauka koja se zove KINEZIOLOGIJA.
To je nauka koja proučava kretanja zakonitosti, kretanja ljudskog bića/ tijela i kako utječe na transformaciju u psihosomatskom, mentalnom i fizičkom statusu ljudskog organizma, pod utjecajem agensa (podražaja). Prigodom proučavanja, koriste se znanja dodirnih nauka, kao što su psihologija, pedagogija, sociologija i druge.
Mnoga dosadašnja istraživanja, a posebno tjelesno vježbanje (rekreativno) u zadnjih deset godina u 11 zagrebačkih domova umirovljenika te u istarskom Novigradu, Poreču, Puli, Rijeci, Krku, Zadru, Splitu, Sisku, Petrinji, Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku, Varaždinu i Čakovcu, te u 40-ak umirovljeničkih ili sindikalnih udruga građana starije životne dobi, pokazala su, da sustavnim provođenjem redovitog tjelesnog vježbanja, dolazi do niza pozitivnih promjena u organizmu pa tako možemo ustvrditi da se prvenstveno povećava stupanj zdravlja u cjelini, a usporava se proces starenja.
Nadalje, znatnije je poboljšanje funkcije respiracijskog sustava, kao i funkcija središnjeg živčanog sustava. Zamijećene su povoljne biokemijske promjene u organizmu, kao što su povećanje količina glikogena u jetri i mišićima uz povišenje aktivnosti velikog broja fermenata i hormona. Također je pojačano iskorištavanje bjelančevina, povećana količina hemoglobina te broja eritrocita. Pronađene su i dokazane čak i pozitivne promjene u koštanom i zglobnom tkivu!
Vježbanjem se naročito jačaju obrambene snage organizma i time sprečava razvoj bolesti, a može se pravilno usmjeravati i utjecati na razvoj i održavanje antropometrijskih, motoričkih, funkcionalnih i adaptacijskih sposobnosti te na znatniju prilagodljivost u sociološkom smislu. Redovitim tjelesnim vježbanjem poboljšava se rad srčanog mišića i u starijim dobnim kategorijama, što je dokazano nalazima povećanja (hipertrofije) volumena srca. Ustanovljeno je znatnije poboljšanje metaboličkih procesa, više u ljudi srednje životne dobi, već nakon šest-mjesečnih sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Vježbanjem se odgađa nastanak ateroskleroze i smanjuje njene posljedice, što je izazvano povećanjem elastičnosti stjenke krvnih žila i smanjenjem krvnog tlaka. Ustanovljena je zaštitna sposobnost organizma, nastajanjem otpornosti na infekcije jer se povećala fagocitarna sposobnost bijelih krvnih tjelešaca, tako da vježbači znatno rjeđe pobolijevaju od gripe i drugih infekcija respiracijskih putova, a ako se i razbole, bolest traje kraće i prolazi u blažoj formi. Poboljšava se hormonalna regulacija funkcija organizma kao i raspodjela cirkulirajuće krvi u organizmu. Nadasve je zamijećena povećana brzina živčano-mišićne reakcije. "Ciljanim ili usmjerenim" vježbanjem, nauči se bolje ekonomizirati energijom pri izvršenju raznih zadataka. Vrlo uočljivo bilo je smanjenje smetnji psihičkog i somatskog ustrojstva organizma, kao što su razna depresivna stanja, senilne i presenilne psihoze te klimakterične tegobe. Unatoč trošenju energije pri vježbanju, ono efikasno uklanja umor.
Stoga na kraju, doista sa svom sigurnošću možemo ustvrditi, ali i preporučiti:
VJEŽBAJTE I KREĆITE SE JER TIME POVEĆAVAMO STUPANJ ZDRAVLJA, ZADOVOLJSTVA I SREĆE!
Izvor: Nikola Turk, prof., Vodič za starije građane grada Zagreba
Comments powered by CComment