Što je osteoartritis?

Ti procesi u pravilu su povezani s vidnom deformacijom zgloba, jakim bolovima i sve manjom pokretljivosti zgloIla, pa do potpunog ukočenja. Rizik da se dobije artroza povećava se s godinama. Međutim, zbog promijenjenog načina života već se kod mladih i jako mladih ljudi sve više javljaju artrotične promjene u zglobovima.

Uzroci osteoartritisa mogu biti:

• genetski uvjetovana slabija kvaliteta hrskavice
• urođeno ili stečeno iskrivljenje, npr. 'okserice' ili 'ikserice' ili
• krvo zarasle kosti nakon prijelomakrivo opterećivanje ili preopterećivanje
• nezgode ili ozljede s oštećenjem hrskavice (često neprimijećeno)
• prekomjerna težina (osobito na nosivim zglobovima kralješnice, kuka, koljena i stopala)
• kriva ili nedostatna prehrana
• poremećaji metabolizma
• nedostatak kretanja

Osteoartritis se razvija u stadijima

Naravno da je tako fino osmišljen sustav kao što je zglob i vrlo osjetljiv. Ponekad je dovoljan npr. već mali pomak zglobne osi i već dolazi do dugotrajne promjene opteretivosti hrskavice i njezinog oporavka. Takav nesklad prije ili kasnije dovodi do prijevremenog, odnosno povećanog trošenja hrskavičnog tkiva na opterećenim mjestima, koje se postepeno proširuje i na cijeli zglob.

Počinje u pravilu najprije samo s omekšanjem hrskavice, koja je međutim time i prijemčijivija, tako da ona u tim dijelovima postaje potepeno i hrapavija; mogu nastati male pukotine i ona se trvenjem IakO Istroši. Takvo oštećenje hrskavice, koje je na početku još strogo ograničeno na površinski sloj, predstavlja početak artroze. Kao reakcija na stanjivanje hrskavičnog sloja postepeno se zadebljava kost koja se nalazi ispod hrskavice te počinje stvarati tzv. osteofite (koštane izrasline na rubovima). U tom srednjem stadiju artroze hrskavica pokazuje dublje kratere i usjekline i postepeno dolazi do čvorastog zadebljanja i deformacije zgloba. Te koštanetvorevine, kada se pri gibanju dotiču, mogu izazvati bolove, odnosno pojačati već postojeće bolove.

Kasniji stadij artroze javlja se kada se hrskavični sloj sve jače troši, dok sasvim ne nestane - riječ je o tzv. ogoljenju hrskavice - zglobne ljine više nema i kao zglobno tikost udara izravno o kost. ni hrskavični materijal u zglobu djeluje kao pijesak u motoru. Pri naporu da se zglob očisti od tihl djelića nastalih trvenjem, vrlo lako upali zglobna membrana. To stanje naziva se aktivirana artroza. Upaljena zglobna membrana više nije u stanju proizvoultl zglobnu tekućinu bogatu hranjivim tvarima. Na taj način dodatno se pogoršaju uvjeti prehrane hrskavice. Oboljeli u tim sluljovima primjećuju da zglob jače boli, osjećaju povišenu temperaturu u zglobu i javlja se crvenilo, a većinom se zbog izljeva javlja prilična oteklina. Gibljivost zbog bolova može potpuno prestati. Te upalne faze često se izmjenjuju s fazama bez upala. U periodima inaktivne artroze bolovi višestruko popuste, iako je gibljivost većinom znatno ograničena. Osobito gibanja, kod kojih dolazi do potpunog savijanja i ispružanja, često više nisu moguća. Prijelazi iz ranog u kasni stadij artroze variraju. Ponekad se taj proces odvija prilično brzo i u najkraćem roku dođe do potpunog uništenja zgloba. Ponekad, međutim, prođe i više godina dok od površinskog oštećenja hrskavice ne dođe do zadnjeg stadija artroze.

Mogu li primijetiti da imam artrozu?

U pravilu rani stadiji artroze ne pokazuju nikakve simptome, jer hrskavica nije povezana sa živcima i tako do mozga ne može doprijeti signal o oštećenju. Simptomi, tj. bolovi, postaj u pri mjetlj ivi tek onda kada već i kost bude uključena u proces. Nastanu upalne promjene ili dođe do zakočenja i bolova u muskulaturi koja obavija zglob. Tu dolazi do tipične boli koja se javlja nakon dulje faze mirovanja; osobito su ujutro kod ustajanja prve kretnje bolne. Budući da taj osjećaj "zarđalosti" u pravilu opet brzo nestaje, uglavnom mu se u početku ne pridaje veliki značaj.

Promjenljivi tijek, u kojem se izmjenjuju faze sa i bez tegoba, tipičan je za prve stadije artroze. Oboljeli osjećaju bolove puno jače kod vlažnog i hladnog vremena. Sun ce i toplinu naprotiv doživljavaju blagotvorno. Ponekad se javlja bol pri opterećenju kod fizičkih radova, kako ju i predobro poznaju ljudi s artrozom koljena pri silasku i penjanju po stepenicama. U nekim slučajevima artroza se nagovještava pojavom zvukova u koljenu, kao što su škripanje i kvrckanje kod kretanja. Kako oboljenje napreduje, tako i bolovi postaju češći i jači. Svaka kretnja oboljelog zgloba postaje mukom i prisiljava obo ljelog da zauzima određene položaje u kojima će se štedjeti i mirovati. Ali time se nažalost spirala oboljenja još više zavrti.

Kasniji stadiji karakteristični su po tome što se bolovi javljaju i kod mirovanja, a zglob je u svojoj gibljivosti i opsegu gibanja znatno ograničen. U krajnjem stadiju, kada se korespondirajući kosti sljube, zglob je sasvim ukrućen i prvobitna funkcija zglobnog veziva više ne postoji. U toj fazi bolovi doduše prestaju, ali gibanje više nije moguće.Zapravo ne postoji stroga korela cija između opsega anatomski promjena i bolnosti. Ponekad s javljaju karakteristične promjene koje se jasno mogu potvrditi rend genskom snimkom - a da oboljeli ne osjećaju bolove. Ali postoje i slučajevii kada se pacijenti žale na jake bolove, a da se pritom ne mogu potvrditi odgovarajuće karakteristične promjene.

Kada treba potražiti liječnika?

• kod bolova u zglobu, i onda ako ti bolovi nastupaju samo u fazama
• kod bola ili ukočenosti koji se javljaju ujutro nakon dulje faze mirovanja
• osjećaja napetosti u zglobu
• kada se javljaju zvukovi škripanja ili kvrckanja u zglobu
• kod slabije snage u zglobu
• kod smanjene gibljivosti i zakočenja u mišićima
• kod nateklina zgloba
• kod promjene oblika zgloba

Izvor: izvadak iz knjige M. Krieger "Artroza-Uzroci, dijegnoza i terapija"