Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja, na dan kad je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Zdravlje nije samo nedostatak bolesti, stoga zahtijeva puno širi pristup: zdravlje uključuje fizičku sposobnost kao i psihičko stanje pojedinca. Istodobno, bez fizičkog zdravlja ni ostalo neće funkcionirati.
Iako je u Europi, zahvaljujući modernoj medicini, očekivani životni vijek u porastu, zapravo je važno koliko ćemo godina provesti u dobrom zdravlju. Velika je razlika živjeti 90 godina kao fizička i psihička olupina, uz lijekove ili aktivno, kako psihički tako i fizički, provoditi svoje umirovljeničke godine u društvu svojih najmilijih ili putujući po svijetu.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine, broj smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti (poput kardiovaskularnih bolesti, tumora, bolesti pluća ili dijabetesa) u Istočnoj Europi je poražavajući. Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 50% svih smrti u Mađarskoj i Češkoj te 58-60% u Rumunjskoj i Makedoniji. Istodobno je taj postotak u 2014. godini u Francuskoj bio 28% i 40% u Njemačkoj. Iako se svi najviše boje raka, ta je bolest odgovorna za „samo“ 25% svih smrti. Ove nezarazne bolesti karakterizira dugotrajan tijek, postepeno, ali definitivno snižavaju kvalitetu života, iako se velik broj tih bolesti može spriječiti odgovarajućim načinom života.
Što možete učiniti za svoje zdravlje?
Dovoljni su mali koraci kako biste poboljšali svoj život, npr. svaki dan hodajte barem 10 minuta duže ili polako uvodite promjene u svoju prehranu. A u međuvremenu, osigurajte svom tijelu sve potrebne vitamine i minerale.
Poznato je da nedostatak vitamina D povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, tumora i bolesti živčanog sustava. Također je poznato i da ćete u našem klimatskom podneblju pola godine sigurno patiti od nedostatka vitamina D, ako ga ne nadomjestite putem nadopuna. Nedostatak vitamina C može dovesti do povećanja razine kolesterola. Vitamin E je važan antioksidans staničnih membrana, a vitamin A je neophodan za vid, dok je vitamin K potreban za koagulaciju i formiranje kostiju. Vitamini B skupine su nužni za većinu metaboličkih procesa. Isto vrijedi i za minerale i elemente u tragovima. Kalcij je potreban za izgradnju kostiju i rad mišića; bez željeza ne bismo mogli disati, a selen je važan dio naše antioksidativne obrane. Omega-3 masne kiseline su potrebne za sprečavanje upalnih procesa i za funkcioniranje živčanog sustava. Sposobnost proizvodnje koenzima Q10 u tijelu opada u 30-im godinama života, stoga je njegova suplementacija preporučljiva kao nadopuna postojećim terapijama kod kardiovaskularnih bolesti.
O ovoj temi ima toliko literature da se može ispuniti biblioteka, no ono što je bitno je da odgovarajući unos vitamina i minerala ima ključnu ulogu već od ranog djetinjstva ili čak od začeća. Već smo spominjali inicijativu za prvih 1000 dana, namijenjenu promicanju važnosti prehrane djece tijekom prve 2-3 godine. Stručnjaci smatraju da je taj period posebno važan jer značajno utječe na njihovo zdravlje u kasnijoj dobi.
Da zaključimo, itekako je važno što jedete i koje vitamine unosite u svoj organizam od samog začeća, jer upravo to određuje stanje našeg tijela u odrasloj dobi, kada se ono polako počinje pogoršavati. Ako mislite da bi trebali poboljšati svoju prehranu i način života, onda vam u tome mogu pomoći kvalitetni dodaci prehrani kao potpora tjelesnim funkcijama, dok uvodite potrebne promjene.
Comments powered by CComment