fbpx

Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada 2014.

"Na starijima svijet opstaje, a na mladima ostaje"

dan starijihGlavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine proglasila je 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, ističući značenje iskoristivog potencijala izrazito rastućeg svjetskog starijeg pučanstva. Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a "Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj" upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja. Ministarska konferencija o starenju održana tijekom rujna 2012. godine u Beču, prihvatila je Deklaraciju o osiguravanju društva primjerenog osobama svih životnih dobi – promicanjem kvalitete života i aktivnog zdravog starenja. Prihvaćanjem deklaracije iznova se potvrđuje predanost cilju iskazanom na Konferencijama u Berlinu 2002. godine i Leónu 2007. godine, za provedbu strategije regionalne implementacije Međunarodnoga plana aktivnosti vezanih uz aktivno zdravo starenje. U trećem implementacijskome ciklusu (2013.-2017.), odlučnost UN-a iskazana je u nakani da do 2017. godine ostvari ciljeve politike država članica UN-a, u koju spada i Hrvatska s udjelom od 17,7 % starijih od 65 godina po popisnoj 2011. godini, a u suglasju s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. - 2020.

Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava:

(a) Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom, geroprofilaktičnim mjerama i kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem sigurnih i zdravih uvjeta rada, što uključuje mjere kojima se teži uravnotežiti profesionalni život i profesionalno okruženje za cijeloga trajanja radnoga vijeka.

(b) Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz sustav oporezivanja i sustav socijalne sigurnosti, otvaranje radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi te mjere zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnome sektoru.

(c) Kreiranjem politika tržišta rada utemeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit svih. Treba promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.

(d) Iznalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca.

(e) Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno“, potičući pritom, shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te osiguravajući posvemašnju pokrivenost ovakvim sustavima.

(f) Promicanjem uloge starijih radnika kao prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.

Međunarodni dan starijih osoba u Hrvatskoj se obilježava gerontološkom edukacijom u sklopu 194. Gerontološke tribine kao i održavanjem 11. Gerontološkog tuluma na kojem starije osobe primjerima dobre prakse prikazuju rezulate svoje radno-okupacijske aktivnosti, čime se želi naglasiti značenje osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika starije dobi. Nužno je osigurati životni okoliš, koji se može prilagoditi kako zdravstvenim tako i socijalnim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba. Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije, koja je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a (Rezolucija 46/91). Načela imerativno nameću njihovu primjenu u misiji osiguranja i unapređenja zaštite zdravlja starijih te poboljšanja kvalitete njihovog življenja.

Neovisnost i učinkovitost skrbi - starijim ljudima omogućiti sljedeće:

• dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi, gerontološke i gerijatrijske zaštite zdravlja starijih, sigurnog okoliša i kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice te kroz samopomoć;

• pravo na rad ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;

• mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i osiguranjem produljenja radnog vijeka;

• pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;

• život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama, zdravstvenim i socijalnim u odnosu na funkcionalnu sposobnost starije osobe;

• život u vlastitom domu što je duže moguće - što diktira razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu;

• osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja te osiguranje prava starijih;

• neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;

• pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;

• korištenje odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;

• mogućnost vostvarivanja ljudskih prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja;

• mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;

• pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive;

• mogućnost da dostojanstveno i sigurno žive te da budu zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;

• sigurnost da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.

Svjetska zdravstvena organizacija u "Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju" pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.

 

Izvor: www.stampar.hr