Poželjna prehrana kod reumatoidnog i uričnog artritisa - Moj-artritis Zajednica

laneno sjeme

Poznato je da pravilan izbor hrane može ublažiti simptome artritisa, a u nekim slučajevima može biti i jedini odnosno primarni uzročnik bolova. Hrana, uključujući lijekove i ljekovito bilje, ne može izliječiti reumatiodni artritis, ali može smanjiti tegobe uzrokovane artritisom.

Što je reumatiodni artritis?

Reumatiodni artritis (RA) je najčešćea autoimuna reumatska bolest upalnog karaktera. Javlja se između 20. i 45. godine života, no može se javiti u svakoj životnoj dobi. Češća je u žena, ali mogu oboljeti i osobe starije životne dobi i djeca. To je teška, progresivna i kronična bolest cijelog organizma, a najizraženija je na zglobovima. RA je bolest koju obilježavaju faze poboljšanja i pogoršanja tijekom cijelog života. Uzrok bolesti je neprimjerena aktivnost imunološkog sustava: organizam stvara protutijela usmjerena protiv vlastitih bjelančevina. Uzrok bolesti je nerazjašnjen, no smatra se da stanovitu ulogu u pojavi bolesti ima naslijeđe. Pojavu bolesti mogu izazvati emocionalni stresovi, ili vanjski faktori: hladnoća, vlaga, fizički napori, psihičke traume i nepovoljni socijalni uvjeti života. Bolest nije prenosiva.

Koji su znaci reumatiodnog artritisa?

Reumatiodni artritis u 80% slučajeva počinje postupno i neprimjetno. Najraniji simptom je jutarnja ukočenost prilikom pomicanja prstiju na rukama. Potom se javljaju otekline malih zglobova šaka. U početku jutarnja ukočenost zglobova traje nekoliko minuta sve dok se ruke ne razgibaju, a to svakim danom traje sve duže - i po nekoliko sati. Bolešću mogu biti zahvaćeni i zglobovi grkljana zbog čega se javlja promuklost, a zbog zahvaćenosti ušnih koščica slabi sluh. Zahvaćeni zglobovi gornje i donje čeljusti otežavaju žvakanje hrane, a mogu biti zahvaćeni i zglobovi kralježnice. Ne česta, ali vrlo karakteristična pojava za RA su potkožni čvorići koji se javljaju u 10 do 20 % bolesnika. Nalazimo ih obično u težim slučajevima. Napredovanjem bolesti, razorena hrskavica i kost ispod hrskavice uzrokuju da zglob postupno izgubi funkciju, pokretljivost i da se na njemu stvore deformiteti. Na koži ponekad nastaju rane zbog nedovoljne prehrane kože zbog upale žila koje ju prokrvljuju. U daljnjem tijeku bolesti otiču drugi zglobovi i to obično centripetalno od prstiju prema ramenima i od prstiju stopala prema kukovima. Karakteristično je da su zglobovi zahvaćeni simetrično i to isti zglobovi na rukama i nogama. Tijekom napretka bolesti zahvaćen je sve veći broj zglobova, bolovi su sve jači (i u mirovanju), otekline su stalne, a gibljivost zglobova je sve više ograničena uz nastajanje deformacija na prstima ruku i nogu.

Liječenje reumatiodnog artritisa

Budući da je RA upalna bolest progresivnog tijeka, bolesniku treba ukazati na smanjenje tjelesnog napora i naprezanja, na potreban noćni odmor i barem dvosatni dnevni odmor, čuvanje od psihičkih stresova te važnost prehrane.

Poželjna prehrana kod reumatiodnog artritisa

Hrana koja može pogoršati bolest: kukuruz, pšenica, slanina, mlijeko, citrusi, raž, zob, jaja, crveno meso, rajčica, kava bez kofeina.

Dokazi u korist mediteranske prehrane: istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition dokazuje da osobe koje crveno meso jedu svaki dan imaju dvostruko veći rizik da obole od reumatiodni artritis u odnosu na osobe koje crveno meso jedu 2 puta tjedno. Drugim riječima, vegetarijenska i mediteranska prehrana smanjuju izglede za pojavu reumatoidnog artritisa. Mediteransku prehranu karakterizira visok unos voća, povrća, ribe i maslinovog ulja te relativno niska konzumacija crvenog mesa. Mononezasićene masti iz maslinovog ulja imaju protuupalni učinak, ublažavajući kod osoba s reumatoidnim artritisom posljedice "napada" imunološkog sustava na zglobove.
Isto tako, antioksidansi iz voća i povrća štite stanice organizma od oštećenja, dok plava riba kao što je srdela, skuša, tuna i losos obiluju omega- 3 masnim kiselinama koje izravno djeluju na obrambeni sustav. Također, masti morskog podrijetla sprječavaju proizvodnju leukotriena B4, upalne tvari koja je odgovorna za simptome artritisa. Svakodnevni unos ulja iz jetre bakalara, koje obiluje vitaminom D i omega 3 masnim kiselinama može biti od koristi oboljelima od RA. Osim navedenoga, konzumacija ribe osigurava unos kalcija, magnezija, joda, fosfora, fluora i bjelančevina, tvari koje imaju važnu ulogu u izgradnji koštane mase.
Svakodnevni unos svježeg voća i povrća sprječava nastajanje upalnih tvari.
Bućine, lanene i sezamove sjemenke koncentrirani su izvor "dobrih masnoća" kao što su omega 3 masne kiseline, alifa linolenska kiselina, te jednsotrukonezasićene oleinske kiseline. Dobar su izvor mangana, bakra, cinka, magnezija i vitamina E, potrebnih za zdravlje kostiju i zglobova. Ta činjenica je važna budući da su istraživanja dokazala manjak cinka, magnezija, kalija te vitamina B6 kod oboljelih od RA.

Nekoliko načina kako poslužiti sjemenke:

  • - pomiješajte ih s voćem i žitaricama za doručak
  • - dodajte žlicu sjemenki u salatu
  • - pospite sjemenke po kuhanom povrću

Nadalje, preporučuju se 3 šalice zelenog čaja dnevno zbog protuupalnog djelovanja polifenola.

Poželjna prehrana kod uričnog artritisa ( giht )

Hrvatski naziv za giht je ulozi. Ulozi nastaju zbog određenih poremećaja izmjene tvari u organizmu. Bolest nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline i njezinih soli u hrskavici zglobova. Giht se najćešće javlja nakon 40. godine starosti.

Hrana koja može pogoršati urični artritis:

Potrebno je izbjegavati meso i alkohol, a konzumirati mliječne proizvode.
Naročito treba izbjegavati hranu bogatu purinom: iznutrice, plavu ribu (srdela, tuna, skuša, losos), riblje konzerve, suhomesnate proizvode, mesne ekstrakte, kvasac, žestoka alkoholna pića i pivo, školjke i rakove, gljive, crveno meso (junetina, svinjetina i sl.).

Dijeta za urični artritis :

kelj, artičoka, kupus, svježi krastavci, mahunarke, brokula,cvjetača, špinat, grašak, voda ili nezaslađeni čaj, svježe voće, mlijeko i mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti. Hranu treba soliti umjereno, a sol zamijeniti začinskim biljem.
Potrebno je unositi dovoljne količine tekućine, najbolje je piti vodu i nezaslađene biljne čajeve, jer se tako potiče izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma.
Umjesto namirnica s visokim sadržajem purina (svinjetina, junetina, plava riba) dobar izvor proteina je meso peradi, kuhana jaja te svježi posni sir. Treba pripaziti na unos masnoća životnjskog porijekla.
Svesti na minimum konzumiranje namirnica i pića bogatih šećerom, slatkiše ,osobito bogate fruktozom.


Zdrava je i tjelovježba.

 

Izvor: herba-laboratorij.hr

Pridružite nam se!

Pronađite srodnu dušu za druženje, razmjenu i podršku.

Pratite nas na

facebook   google plus   twitter

Udjelite Like za podršku

Web trgovina zajednice Moj-artritis