Debljina i zglobovi - Moj-artritis Zajednica

pretilost-zena

Piše: doc. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med., fizijatar - reumatolog, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb Referentni    centar za spondiloartropatije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

Zglobne bolesti jedan su od najvećih javnozdravstvenih problema, a među reumatskim bolestima najčešća zglobna bolest razvijenog svijeta je osteoartritis (stari naziv artroza). To je kronična, degenerativna, polagano progredirajuća bolest zglobne hrskavice i okolnih struktura zgloba, koju karakterizira postupni nastanak boli, ukočenost i ograničenost pokreta u zahvaćenim zglobovima. U daljnjoj fazi bolesti nastupaju zadebljanja i deformacije zglobova, što otežava svakodnevne životne aktivnosti. Tako je osteoartritis uzrok onesposobljenosti u najmanje 10% osoba starijih od 60 godina, a samo osteoartritis koljena uzrokuje onesposobljenost kao kronične srčane i plućne bolesti zajedno.

Učestalost osteoartritisa u populaciji ovisi o tome postavlja li se dijagnoza na temelju simptoma bolesnika i kliničkog pregleda ili na temelju promjena vidljivih na rendgenskoj slici. U razvijenim zemljama 27 do 44% populacije ima rendgenske osteoartritične promjene, dok njih 7 do 11% ima simptome bolesti. Koliko ćemo često naći rendgenske promjene na zglobovima, ovisi o odabiru populacije (sa simptomima ili bez njih), a istraživanja se najčešće odnose na jedan ili dva zgloba. Na osnovi pedesetogodišnjeg proučavanja osteoartritisa može se zaključiti da od 100 osoba starijih od 65 godina njih 60 ima mikroskopom vidljive promjene na tkivu zglobova, 30 osoba ima radiološke promjene, 15 ima simptome, a njih 5 do 8 zatražit će liječničku pomoć. Kako je teško ustanoviti točan početak osteoartritisa, velika se većina istraživanja odnosi na razvijeni (potvr-đeni) osteoartritis. Nisu svi zglobovi jednako podložni razvoju osteoartrtisa, već postoji predispozicija nekih od njih. Osteoartritis se češće pojavljuje u krajnjim zglobovima prstiju šaka, zglobu na bazi palca šake, koljenima, kukovima i zglobovima kralježnice. Zahvaćenost jednog zgloba povezana je sa zahvaćenosti i drugih zglobova, češće nego bi se to moglo objasniti samom slučajnošću ili utjecajem dobi.

Prema uzroku osteoartritis može biti primarni i sekundarni.

Primarni osteoartritis je onaj kojem se ne zna točan uzrok ili neki bitan, pojedinačan, poseban čimbenik rizika. To je multifaktorijalna bolest na koju utjecaj ima više nasljednih, mehaničkih, hormonskih ili drugih čimbenika.

Sekundarni osteoartritis nastaje kao posljedica neke druge bolesti ili stanja, najčešće zbog promijenjenih odnosa zglobnih površina nakon, naprimjer, loše srasle frakture, unutarnje ozljede zgloba i slično. Dob je najjači pojedinačni čimbenik koji na različite načine utječe na građu i strukturu zgloba, pa je, stoga, osteoartritis dominantno bolest starijih ljudi. Među degenerativnim promjenama zglobova nogu koljeno je nešto češće zahvaćeno u žena, a kuk u muškaraca. Neki smatraju da je evolucijska prilagodba uspravnom položaju tijela s preraspodjelom sile opterećenja na nova mjesta predisponirajući čimbenik pojavi osteoartritisa zglobova nogu i slabinske kralježnice. Potrebno je što bolje razlučiti čimbenike koji uzrokuju bolest od čimbenika koji dovode do progresije bolesti, a jedan od čimbenika koji djeluje u oba slučaja je debljina, koja je u današnjem, razvijenom društvu poprimila razmjere epidemije. Ima brojne negativne učinke među kojima su za život potencijalno najopasniji oni koji se odnose na srčanožilne bolesti (infarkt srca, moždani udar). Glede zglobova osteoartritis koljenskog zgloba je najčvršće povezan s debljinom, jer je to zglob koji je i inače sklon razvoju osteoartritisa, a prema smještaju u tijelu jedan od najopterećenijih tjelesnom težinom. Relativni rizik debljine glede osteoartritisa koljena je puno viši nego za npr. preopterećenje zglobova povezano s poslom. U velikoj Framinghamskoj studiji provedenoj u Sjedinjenim američkim državama pokazano je da debljina kao čimbenik rizika za osteoartritis koljena djeluje manje-više linearno. Dakle, što je debljina veća proporcionalno se povisuje i pojavnost osteoartritisa. Rizik je povišen i u osoba s blagim povećanjem indeksa tjelesne mase, odnosno i u osoba koji su još unutar gra-nica referentnih vrijednosti za normalnu težinu. Povezanost debljine i degenerativnih promjena na zglobovima uočena je i u muškaraca i u žena i to u bilo koje promatrano vrijeme, odnosno u mlađoj ili u starijoj dobi.

Zanimljivo je istraživanje na gotovo 1 200 studenata medicine prosječne dobi 23 godine, koji su praćeni tijekom 36 godina, i u kojem je pokazano da je pojavnost osteoartritisa koljena povezana s debljinom u svim životnim razdobljima, ali najviše u dobi od 20 do 29 godina. Razlike prema osobama normalne tjelesne težine bile su evidentne već nakon 50. godine života i imale su uzorak ovisan o dozi, odnosno ovisile su o kumulativnoj veličini opterećenja tjelesnom težinom. I istraživanja na blizancima pokazala su slično, pa je povećanje tjelesne težine za 1 kg povećalo rizik za rendgenski vidljive promjena na zglobovima koljena, ali i korijena šake. Noviji podaci Rotterdamske studije osoba u dobi od 55 i više godina pokazuju povezanost debljine s nalazom osteoartiritisa koljena.Debljina je više povezana s obostranim nego jednostranim osteoartritisom, a debele osobe s osteoartiritisom na zglobu jedne strane tijela češće razviju bolest i na drugom zglobu u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine. Promjena tjelesne težine od normalne na prekomjernu nosi povišen rizik za osteoartritis koljena koje zahtijeva ugradnju endoproteze.

{xtypo_quote}Svako smanjenje jedinice tjelesne težine dovodi do približno četverostrukog smanjenja sile na koljenski zglob pri svakodnevnim životnim aktivnostima, a poboljšanje nastaje i u samoj biomehanici zgloba.{/xtypo_quote}

Čini se da je mehaničko opterećenje najvažniji čimbenik u učinku debljine na razvoju osteoartritisa. Naime, većina istraživanja nije našla povezanost metaboličkih čimbenika, često povezanih s debljinom, kao što su razina serumskih masnoća, šećera u krvi, mokraćne kiseline, krvnog tlaka ili tjelesne distribucije masti s osteoartritisom koljena. Važnost debljine na osteoartritis dokazuju i pozitivni učinci smanjenja tjelesne težine, a napose ako se kombinira s medicinskom gimnastikom. Svako smanjenje jedinice tjelesne težine dovodi do približno četverostrukog smanjenja sile na koljenski zglob pri svakodnevnim životnim aktivnostima, a poboljšanje nastaje i u samoj biomehanici zgloba.

Jedno je istraživanje pokazalo da je smanjenje tjelesne težine za 10% povezano s poboljšanjem funkcije za 28%, a drugo da se onesposobljenost povezana s osteoartritisom može znatno smanjiti ako se tjelesna težina smanji za više od 5,1% ili po stopi nešto više od 0,24% na tjedan (npr. tijekom 20 tjedana). Na funkciju koljena djeluje suodnos debljine, snage natkoljeničnih mišića i balansa. Također je važna usmjerenost koljena, tj. odnos uzdužne osi natkoljenice i potkoljenice. Ako je uzdužna os potkoljenice više prema vani u odnosu na natkoljenicu (valgus koljeno) postoji ravnomjernije opterećenje na unutarnji i vanjski odjeljak koljena. Kada je, međutim, potkoljenica usmjerena prema unutra (varus koljeno), veće je opterećenje na unutarnji odjeljak koljena, gdje se i češće najprije ravijaju promjene u osteoartritisu.

Osteoartritis koljena, posebno u debelih osoba, znatno smanjuje kvalitetu života i mogućnost fizičkog vježbanja u usporedbi s osobama bez osteoartritisa. A fizičko vježbanje i rekreacija imaju brojne pozitivne učinke ne samo na zglobove, već i na brojne druge tjelesne sustave. Moguće je i tumačenje da prethodni simptomi koljena dovode do inaktivnosti, što uzrokuje manje kretanja i povećanje tjelesne težine, ali je vjerojatnost za takvu hipotezu vrlo mala.

Povezanost debljine i osteoartritisa kuka i slabinske kralježnice je, općenito manje izražena u usporedbi s koljenom. Procjenjuje se da se 69% endoproteza koljena i 27% ugradnji endoproteza kuka može pripisati debljini. U viših osoba veće područje pritiska i/ili varijacija kuta pritiska vjerojatno mogu utjecati na razvoj osteoartritisa kuka. Povezanost debljine s osteoartritisom zglobova šaka ostaje kontroverzna. Neka su istraživanja pokazala da je početna tjelesna težina znatan neovisan prediktor rizika za osteoartritis šaka, dok druga takvu povezanost nisu našla. Predviđeni porast učestaslosti degenerativnih zglobnih bolesti, u sljedećim desetljećima, ponajprije povezan sa starenjem populacije, stvara potrebu za prepoznavanjem i prevencijom čimbenika rizika zglobnih bolesti, ponajprije osteoartritisa, a debljina je najpogodniji preventibilni čimbenik rizika. Stoga se brinite o svom zdravlju, a napose pazite na tjelesnu težinu, jer ćete time uvelike moći utjecati na zdravlje svojih zglobova.

Izvor; Zdrav život, obiteljski časopis o zdravlju

Pridružite nam se!

Pronađite srodnu dušu za druženje, razmjenu i podršku.

Pratite nas na

facebook   google plus   twitter

Udjelite Like za podršku

Web trgovina zajednice Moj-artritis