Biološki lijekovi su učinkoviti, ali su za Hrvatsku preskupi - sramota - Moj-artritis Zajednica

Matija Tomšić, Đurđica Babić-Naglić, Branka Vučić, Frane GrubišićLiječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj značajno je manje zastupljeno nego što stvarne potrebe zahtijevaju.

Koštano-mišićne bolesti ozbiljan su javnozdravstveni problem hrvatskog društva, posebice radnog stanovništva. U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa boluje oko 45.000 stanovnika, oko 20.000 od ankilozantnog spondilitisa i oko 40.000 od psorijatičnog artritisa. Gotovo 40 posto hrvatskih radnika pati od mišićne boli u vratu, ramenima i rukama. Podaci govore i da polovica oboljelih izgubi radnu sposobnost unutar deset godina od dijagnoze bolesti.

Većina oboljelih simptome liječi tzv. tradicionalnim lijekovima koji nerijetko, kao što je pokazalo i nedavno nizozemsko istraživanje, mogu izazvati ozbiljne nuspojave poput srčanih aritmija ili čak i moždanog udara. Rješenje se, smatraju stručnjaci, krije u biološkim lijekovima. Pod biološkim lijekovima podrazumijevaju se svi lijekovi koji su neka vrsta kopije bjelančevine koju prirodno stvara naš imunološki sustav. Suvremeno liječenje reumatoidnog artirtisa temeljeno je na primjeni novih 'pametnih' lijekova koji ciljano inaktiviraju upalne signalne bjelančevine (citokine) i aktivnost upalnih stanica. Biološki lijekovi primjenjuju se u reumatskim, hematološkim, onkološkim, neurološkim i gastroenterološkim bolestima s mnogo uspjeha. I iako i oni sa sobom nose određene nuspojave, stručnjaci ih ipak smatraju korisnijim i pametnijim rješenjem s manje ozbiljnim nuspojavama.

'Biološki lijekovi odobreni za liječenje reumatoidnog artritisa, psorijatičnog artritisa i ankilozantnog spondilitisa zaustavljaju bolest i osiguravaju bolesnicima razdoblje bez boli i znakova bolesti, pokazuju vrlo brz početak djelovanja, odličnu učinkovitost i podržavajući odgovor te značajnu supresiju aktivnosti bolesti kojom se smanjuju upalne promjene na perifernim zglobovima i aksijalnom skeletu, ali se usporavaju i strukturalne promjene', istaknuo je danas na konferenciji za novinare mr. sc. Frane Grubišić, predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma.

U Hrvatskoj nedostaje specijalista reumatologa

Unatoč tomu, liječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj značajno je manje zastupljeno nego što stvarne potrebe zahtijevaju. Dostupnost je povezana i s brojem subspecijalista reumatologa, jer terapiju može propisati isključivo subspecijalist, odnosno specijalist reumatolog, a njih u Hrvatskoj nedostaje. Prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj je samo pedesetak licenciranih subspecijalista reumatologa, a s obzirom na potrebe trebalo bi ih biti barem dva puta više.

'Prema procjenama trenutačno se u Hrvatskoj oko tisuću bolesnika oboljelih od reumatoidnog artritisa liječi biološkim lijekovima, iako su realne potrebe puno veće i otprilike bi 10 posto bolesnika trebalo tu terapiju', naglasio je Grubišić. Dodao je kako se većina reumatskih i koštano-mišićnih oboljenja pojavljuje u mlađoj i radno aktivnoj životnoj dobi, i to reumatoidni artritis češće kod žena, ankilozantni spondilitis češće kod muškaraca, a psorijatični artritis podjednako i kod muškaraca i kod žena.

'Nisam se mogla sama odjenuti'

Da je tomu uistinu tako, posvjedočila je i Branka Vučić koja je od reumatoidnog artritisa oboljela prije 18 godina: 'Prvi simptomi bolesti pojavili su se kad sam imala 45 godina, i to u šakama, ramenima i koljenima, a oštra bol ubrzo se proširila na sve zglobove koji su mi se kočili i nesnosno me boljeli. Razni lijekovi koje sam koristila nisu mi pomogli, morala sam otići u prijevremenu invalidnu mirovinu. Naime, nisam više mogla samostalno obavljati najosnovnije radnje, poput odijevanja ili tipkanja po tipkovnici. Prije dvije godine propisana mi je biološka terapija, stanje mi se značajno poboljšalo, funkcioniram 70 do 80 posto bolje nego prije, a kvaliteta života mi je nemjerljivo bolja, potpuno sam samostalna i sposobna za mnoge svakodnevne aktivnosti. Vjerujem da bih, da sam ranije počela primati biološku terapiju, još uvijek radila.'

Biološka terapija zasad se propisuje jedino kad se iscrpe svi klasični lijekovi. Iako je riječ o vrlo skupoj terapiji, liječnici smatraju da se dugoročno isplati. Naime, reumatoidni artritis zahtijeva velike troškove liječenja – i posredne i neposredne – pa samim time predstavlja veliki gospodarski teret za društvo. Procjenjuje se da neposredni troškovi za zdravstveni sustav pojedine države i s njima povezane potporne usluge u Europi iznose oko 14 milijardi eura godišnje.

Upravo zato, ističu liječnici, uvođenje bioloških lijekova značajan je neposredan trošak za zdravstveni sustav. No dugoročno se može postići njihova kompenzacija kroz manju stopu bolovanja i izostanka s radnih mjesta, manji broj odlazaka u prijevremenu mirovinu i na kraju smanjenjem posrednih troškova značajno se smanjuje sveukupan teret upalnih reumatskih bolesti.

Izvor: tportal.hr

Web trgovina zajednice Moj-artritis